Povodom 150. godišnjice rođenja svetskog velikana uma i duha
TESLA - ZAŠTITNIK ŽIVOTINJA I VEGETARIJANAC
Ove 2006. godine 10. jula, navršilo se 150 godina od rođenja jednog od najvećih svetskih pronalazača i naučnika, humaniste i kosmopolite Nikole Tesle (1856.-1943.). Teslin stvaralački genij, mirotvorstvo, trpeljivost, milosrđe ... ljubav za svakog čoveka, ali i za ne-ljudska bića, nimalo ne gubi na sjaju, šta više njegovo delo i zaostavština blistaju time sjajnije što više upoznajemo njegov život i rad.
Današnja civilizacija u mnogome duguje pogodnosti svima dostupne električne energije upravo Teslinim vrhunskim otkrićima. Manje je poznato da je Tesla unapredio telekomunikaciju i teleautomatiku, nagovestio otkriće televizije, lasera, interneta ... A njegovi skriveni i(li) neistraženi zapisi i nacrti još kriju tajne koje na kapaljku cure u (ne)naučnu javnost. Takođe, tek u svest ljudi današnjice dopire činjenica da je bio predan i ponizan istraživač na duhovnim vrednostima života (na primer vežbao je neke vežbe joge i meditacije) kroz koje je crpeo snagu i nadahnuće za plodan naučni i pronalazački rad.
Nikola Tesla je bio i ostao velik po nemerljivom doprinosu nauci i tehnici, ali i po čovekoljublju i poštovanju svih živih bića. Zalagao se za mir u svetu, tokom oba svetska rata je podržavao napredne snage. Protivio se smrtnoj kazni. Protivio se izrabljivanju i ropstvu. Pokušavao je da ne bude seksista u doba kada je većina muškaraca bila krajnje seksistična. Etičnost življenja pretpostavljao je pronalazačkom radu, kako u odnosu s ljudima tako i sa životinjama.
"Tesla se ističe i vizionarstvom i sposobnošću da inspiriše nova pokoljenja ...", istakla je Margaret Chenev u biografiji "Čovek van vremena", a ta se ocena s pravom odnosi i na Teslina proročanstva o ljudima budućnosti koju će težiti oslobođenju životinja i vegetarijanskoj ishrani. Jer, ta je budućnost počela ...
Samilost se uči od malih nogu
Tesla je od malena gajio posebno poštovanje za neke životinje, ponajviše konje: "Imali smo konja kojeg nam je poklonio drag prijatelj. Bio je to predivan primerak arapske rase koji gotovo da je bio ljudski razborit." Taj je konj spasio život njegovom ocu, ali i uzrokovao smrt njegovog talentovanog brata kojeg dugo vremena nije uspeo da prežali.
Koliko je tada obožavao čoveku bliske životinje, toliko nije imao milosti prema onima koje su obeležene kao štetočine ili prenosnice bolesti. Tokom gimnazijskih dana u Karlovcu, na primer, za vreme poplava se isticao kao lovac na pacove. Te Tesline istrebljivačke nagone možemo opravdati njegovim zaštitničkim odnosom - prema ljudima.
Pa ipak, etičnost i humanost se uče i stiču od prvih dana života. Kao i mnoga deca, i Tesla je ponekad, igrajući se i istražujući prirodu (a ne radi iživanja u mučenju i telesnom sakaćenju), učestvovao u ubijanju i iskorišćavanju nekih životinja ( na primer majskih kokica, žaba ...). Tesla je igrajući se sa životinjama, između ostalog, sticao i prva pronalazačka iskustva i brusio veštine koje će mu koristiti tokom života i stvaralaštva. Pri tome je, međutim, što je svojstveno za dečački uzrast, često bio nesvestan nanošenja patnje drugim, malim stvorenjima. Zaista, kao dečak Tesla je verovao u podčinjenost prirode ljudima, često ne birajući sredstva za ostvarenje zamisli. Odrastajući, promenio je mišljenje, dopuštajući da živim svetom smemo upravljati, ali ga ne i iskorišćavati i uništavati u svrhu nekog "višeg" cilja. Naučio je da poštuje i štiti sve životinje, pa je prezirao i samu pomisao na lov i ostale načine ubijanja i njihovog zlostavljanja.
Lov u mladim danima, naime, Tesla nije zamenio lovom na divljač. Kada je imao 27 godina bio je zaposlen u Parizu i kao inženjer prihvatio je poziv u lov, kako napominje, pre svega da se osveži na čistom vazduhu. Vrativši se iz lova od uzbuđenja mu je pozlilo pa je ostao nepokolebljiv: "Kada su me drugi put pozvali u lov, moj odgovor je bio odlučno NE!".
Poučan je i primer njegovog dečačkog lova na vrane, koji takođe svedoči da je ponekad bolno menjao odnos prema životinjama postupno izgrađujući višu etiku zajedničkog života:
"... dogodilo se nešto što me prisililo da te ptice poštujem. Uhvatio sam divan par. Kad smo napustili šumu, hiljade vrana ... počele su nas progoniti i uskoro su nas ... napale. Bio sam prinuđen da oslobodim ove dve ptice ...".
Cilj ljudi je da se odreknu nasilja
John J. O'Neill u Teslinoj biografiji "Nenadmašni genije" svedoči: "U zrelim godinama, Tesla je odbacio mesnu ishranu. Zamenio ju je ribom ... Kasnije je skoro potpuno izbacio ribu i prešao na vegetarijansku ishranu."
Tesla je bio zagovornik vegetarijanstva kao etičke, ekonomske i zdravstveno opravdane ishrane pa se i po tome pokazao zahvalnim "prorokom". Još 1900. godine rekao je: "Namera povećanja broja stoke da bi se dobilo više hrane čini se ... ispravna, pa ipak tako se mnoštvo može prehraniti samo na 'kratak dah'. Svakako je bitnije uzgajati povrće i žitarice, a isto tako smatram da je vegetarijanstvo preporučljiva polazna tačka za odricanje od uvraženih divljačkih navika. Mnogi narodi koji žive skoro isključivo vegetarijanski pokazuju veću snagu i telesnu kondiciju. Neke sadnice, kao što je zob, su isplativije od mesa i bolje za duhovno i telesno zdravlje. Treba učiniti sve što je moguće da bi se zaustavilo obesno i okrutno klanje životinja koje može biti pogubno i za ljudski moral. Da se oslobodimo životinjskih nagona i apetita, koji nas unazađuju ... moramo napraviti potpuni rez po načinu ishrane. Sva ostala razmišljanja (filozofa) o hrani su nepotrebna."
Kada razmotrimo razloge za Teslino poštovanje životinja koje je išlo do toga da ih je prestao jesti, i opet uticaji sežu u detinjstvo. Odrastao je uz oca i majku koji su bili učeni, pobožni i čestiti ljudi. Odgajan je u okruženju vere, poštovanja i milosrđa. Kao odrastao ostao je duboko duhovan (vernik bez pripadnosti određenoj religiji, jednako vrednim je smatrao hrišćanstvo i hinduizam).
Uz to Tesla je bio izuzetno nadaren čovek. Odricanju od pušenja, ispijanja kafe, jedenja mesa ... pomogle su mu i vežbe samosavladavanja koje je primenjivao od mladosti. U vezi s time poručio je: "... moramo se učiti umerenosti i kontroli naših navika i sklonosti. To sam radio mnogo godina, održavajući sebe mladim telom i duhom. Suzdržavanje mi nije uvek bilo po ukusu, ali su moja ugodna iskustva ogromna nagrada." U mladosti je, nakon kratkotrajnog i bolnog prepuštanja porocima, postao dosledan pobornik zdravog života bez alkohola, kafe, cigareta, a uz redovno vežbanje. Sve to, kao i bezmesna i umerena ishrana (u zrelim godinama jeo je vrlo malo, kao ptičice), uticala je i na Teslinu izuzetnu aktivnost (spavao je ne više od četri sata dnevno) do duboke starosti. Doživio je 87 godina.
Verovao je u jednakost svih bića
Kao odrastao, život je cenio i u na prvi pogled neživim oblicima: "kristali su živa bića u počecima stvaranja." Isticao je kosmičku (božansku) povezanost svih bića: "I makar se činilo da smo nezavisni jedni od drugih, povezani smo nevidljivim vezama." U to verovanje se ne uklapa namerno povređivanje (drugih stvorenja). Tesla je opravdano smatrao da su najveći ljudi oni koji promovišu i žive najviša moralna dostignuća.
U tome je pratio naučnike, filozofe i književnike čija je dela "gutao" (čitao je na šest jezika, imao vrhunsko pamćenje). Bio je vrlo otvoren čovek, izuzetno radosnog duha.
Uvek je težio savršenstvu ... U toj težnji, međutim, pod stare dane znao je da zastrani. Među soliterima i avenijama New Yorka, toliko odvojenim od iskonske prirode, tada je tražio nadoknadu i utehu među golubovima. Znao je da stane uz prozor i da zviždi, a golubovi bi doleteli sa svih strana. U hotelskoj sobi, na zgražavanje posluge i gostiju, pažljivo ih je hranio i negovao na desetine, kao najbolje prijatelje.
Ta se ljubav, u starca ponekad pomračene svesti, znala ponekad izroditi u bolesnu opsesiju: naručio bi i pojeo - gulaš od golubijih prsa (inače se tada isključivo hranio mlekom, medom i pšeničnim keksom)! Istina, Tesla je poslednjih godina života znao da bude potpuno umno rastrojen i samim tim nije mogao dosledno da odgovori visokim moralnim izazovima koje je odabrao.
Na kraju, tek u novije vreme Teslu su počeli ceniti (i) kao zaštitnika životinja i vegetarijanca, koji se za oslobođenje ne-ljudskih bića borio i javno stajući u njihovu zaštitu.U više navrata je svoje stavove, za koje je svedočio vlastitim primerom, iznosio u razgovorima za novine, ali i pred skupovima naučnika i drugih uglednih ljudi svog doba. Zbog toga ga s pravom možemo smatrati i jednim od najvatrenijih zastupnika prava životinja, ali i prava ljudi na mirniji i zdraviji medjuživot sa okolinom, zasnovan na poštovanju i brizi, a ne patnji i uništavanju osnove vrednosti sveta -života.
Goran Majetić
Nikola Tesla (Smiljan kod Gospića, 1856. -New York, 1943.) - naučnik, elektrotehničar i fizičar; od 1884. godine živi u SAD-u. Pronašao je trofazni sistem za prenos električne energije, indukcijski motor - obrtno magnetno polje, dao je niz pronalazaka u oblasti radio-tehnike, medu kojima i princip bežične veze; pronašao je generator i transformator (Teslin transformator), struju visokih frekvencija -Tesline struje i dao niz pronalazaka (oko hiljadu) i drugim oblastima. Njegove važne pronalaske pokušavali su pripisati drugim autorima (Markoniju. Ferarisu i dr.).